Na kojoj dubini graditi temelje kuće?
Prva faza gradnje započinje iskopom temelja kuće na gradilištu. Temelji su odgovorni za sigurnost i trajnost cijele kuće stoga bi gradnja temelja trebala biti dobro isplanirana. Dubina temelja je posljedica mnogih čimbenika. Saznajte što utječe na dubinu temelja kod gradnje kuće.
Temelji su najniži konstruktivni elementi građevine. Njihova zadaća je sigurno preuzeti opterećenje kuće i ravnomjerno ga prenijeti na tlo. Njihova gradnja presudna je za cijelu kuću obzirom da je kasnije teško otkloniti nedostatke. Idealno vrijeme za početak gradnje temelja je od proljeće do jeseni. Gradnja temelja započinje skidanjem gornjeg sloja humusa i iskopom zemlje na odgovarajuću dubinu. Dubina temelja ponajviše ovisi o vrsti tla, odnosno njegovoj nosivosti, razini podzemne vode i dubini smrzavanja.
Gradnja temelja – nosivo tlo
S obzirom na nosivost tla susrećemo se s plitkim i dubokim temeljenjem. Kod plitkog temljenja nosivo tlo na samoj površini terena, pa do približno 3m dok je dubokog temeljenja nosivo tlo primjerice na 8-10m. Kod obiteljskih kuća, s obzirom na navedene parametre, najčešće se susrećemo s plitkim temeljenjem. Temelj leži na nosivom tlu neposredno ispod najniže etaže kuće (prizemlja ili podruma). U kućama s podrumom najčešće su temelji na dubini od 2,5-2,8 m ispod razine tla. Ako je nosivo tlo na većoj dubini, ponekad je isplativije predvidjeti dublje temelje nego zamijeniti ili ojačati tlo. Općenito, treba dobro odvagnuti potrebu za podrumom jer veliki iskopi povećavaju troškove izgradnje kuće (i do 30%).
Gradnja temelja – podzemne vode i smarzavanje tla
Drugi faktor koji je važan za dubinu ugradnje temelja je razina podzemne vode. Ako postoji rizik od negativnog utjecaja podzemnih voda, potrebno je graditi na manjoj dubini (ili primjerice odustati od gradnje podruma). Posebne tehnologije koje jamče nepropusnost podzemnih etaža, najčešće ne isplate. Dubina temeljenja mora biti i veća od granice smrzavanja tla. Kod temelja koji nisu dovoljno ukopani može doći do podizanja uslijed formiranja kristalića leda. Tada mogu nastati velika oštećenja jer led razara strukturu betona. Dno temelja mora biti ispod granice smrzavanja tla (obično 10-20 cm) zbog sigurnosti.
Gradnja temelja – dubina temelja
Za našu klimatsku zonu dubina temelja je uglavnom 80 cm. U nizinskim krajevima ona iznosi oko 80-100 cm, visinskim krajevima i do 140 cm, a u primorskim krajevima oko 40-60 cm. Kada gradimo novu kuću uz postojeću potrebno je obratiti posebnu pozornost. Ako nova kuća ima najnižu etažu iznad visine stare moramo novi temelj spustiti do razine postojećeg kako se opterećenje od temelja nove kuće ne bi prenosilo na postojeći zid. Ako spuštanje temelja nije opcija, tada se postojeći temelji moraju učvrstiti. To se izvodi zidovima, armiranim betonom, grubo granuliranim vrstama tla ili kemijskim sredstvima za učvršćivanje temelja. Kod ovakvih situacija potrebno je prije početka radova snimiti i valorizirati postojeće stanje susjednih građevina.
Građevinski projekt temelja
Odluku o vrsti i konstrukciji temelja najbolje je prepustiti statičaru. Građevinski projekt temelja je dio projektne dokumentacije za građenje i treba biti izrađen na temelju geomehaničkih ispitivanja tla. Temeljenje kuće je najvažnija faza u gradnji, jer se svi ostali građevinski elementi, pa čak i podrumski zidovi, mogu sanirati ako je potrebno, što kod temelja nije slučaj. Kvalitetna gradnja temelja u konačnici znači uštedu vremena i novca, te osigurava trajnost građevine.
